GLJIVE BUKOVAČE

četvrtak, 08.03.2007.

DOBRO JE ZNATI

--------------------------------------------------------------------------------
U prostoru gdje se uzgaja mora biti optimalna temperatura i stalna visoka vlažnost zraka. Takvi se prostori moraju moći lako prozračavati, makar i pomoću ventilatora, a moraju biti i osvijetljeni potrabnom količinom svjetla. Prostor se uređuje uz stručno savjetovanje naručitelja.

Ipak, bukovače se mogu uzgajati u gotovo svakom zatvorenom prostoru, bez obzira na uređenost prostora, njegovu lokaciju, pa to omogućava da se ukoliko se ne raspolaže sa vlastitim prostorom, iznajmi jeftin posovni prostor, za razliku od iznajmljivanja poslovnih prostora za ugostiteljstvo, trgovinu i slično koji su izuzetno skupi. Pogodan je svaki prostor u kojemu možete osigurati stalnu temperaturu od 18 °C, te je potrebno da je dostupna struja i voda.


Tehnologija uzgoja gljiva bukovača je izuzetno jednostavna, te za to nije potrebna posebna prethodna stručnost uzgajivača kooperanta, a sve potrebne informacije i stručnu pomoć daje naručitelj uzgoja.




--------------------------------------------------------------------------------
Početni kapital se odnosi na pokriće samo stvarnih troškova, kao što su uređenje grijanja i ventilacije i prostora, rasvjetu, kupovinu repromaterijala za pripremu supstrata, prijevoz materijala i sl. Ulaganje u opremanje prostora je jednokratno, dok se kasnije samo ponovo nabavlja novi hranjivi supstrat i micelij.

--------------------------------------------------------------------------------
Za početno pokretanje proizvodnje nije potreban veliki prostor. Razlog tome je da je razvijen posebi sistem slaganja vreća sa supstratom u redove između okomitih drvenih letvi, i do visine od četiri reda.
Primjerice; na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smjestiti maksimalno do 400 vreća sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m2, oko 800 vreća, na 100 m2 do oko 1600 vreća.
Koliko se vreća može smjestiti na određeni prostor, navedeno je stoga, da bi se mogli ravnati oko obima proizvodnje na koji ćete ići , jer od broja vreća ovise i troškovi, kao i mogućnost zarade, te što je veći broj vreća to je veća isplativost proizvodnje.

--------------------------------------------------------------------------------

Težina svake pojedine vreče sa vlažnim supstratom je oko 20 kg.Treba pripremiti prostor, oprati pod, očistiti zidove, isprazniti prostor da bude spreman za dezinfekciju zbog postavljanja vreća. Postaviti drvene letve za koje se vežu vreče. Nabaviti toplomjer i vlagomjer.
Nakon 3 do 4 dana vidi se da je sjeme i supstrat počelo pobjeljivati, te se bijele površine šire i u toku 14 dana dobiju se velike bijele površine nepravilnog oblika.
Nakon 21 ili više dana, ovisno od temperature i vlage u prostoru, vidi se potpuna bjelina, tada su vreće proraštene, spremne za plodonošenje.
Temperatura u prostoru ne smije biti ispod 12°C, niti iznad 28°C, to se mjeri termometrom. Vlažnost se kontrolira sondažnim vlagomjerom, najmanje jednom dnevno i o tim podacima voditi evidenciju.
U tom periodu prostorija treba biti zasjenjena crnom folijom, griljama ili sličnim.
Za vrijeme proraštanja ne smije se zalivati, normalna vlažnost prostorije je 70 – 93 %, osim ako padne vlažnost ispod 70%.
Temperatura u prostoru potrebna je od 12 – 28°C ovisno od godišnjeg doba i vrste micelija.
Vlažnost od 80 – 93 % se postiže zalijevanjem betonskog poda ili orošavanjem leđnim, ručnim ili ugrađenim automatskim ovlaživačem. Isključivo je zabranjeno direktno polijevati vreće i gljive koje izrastaju.
Svjetlost osigurati u dovoljnim količinama prirodnu ili umjetnu 100 – 500 luksa, ovisno o površini prostora.
Ako nema dovoljno prirodne ventilacije potrebno je ugraditi dva ventilatora, od kojih jedan služi za izbacivanje CO2, u slučaju koncentracije 0,5%.
Ventilator se postavlja iznad poda 10 cm. Drugi ventilator služi za ubacivanje čistog zraka i postavlja se ispod plafona. Po mogućnosti se može ugraditi klima uređaj i ovlaživač.
Ako je u prostoru manji broj vreća supstrata provjetravanje se vrši otvaranjem vrata i prozora, ako nije dovoljno tada uključiti ventilator. Berbe se obavljaju prosječno svakih 7 dana, ili češće ako je to potrebno.Bukovača se bere kad veličina klobuka naraste promjera do 10 cm. Bere se cijeli grm iz korijena, ništa se ne ostavlja na tom mjestu. Reže se 2 cm. ispod klobuka i slaže u odgovarajuću ambalažu… itd…



--------------------------------------------------------------------------------

Ekonomska isplativost

vidljiva je ukoliko se zna koliko iznose troškovi za pripremiti jednu vreću sa supstratom i micelijem, koliko vreća imamo u uzgajalištu i kolika je otkupna cijena po kilogramu bukovače. Na narednoj stranici prikazani su primjeri isplativosti uzgoja za različiti broj vreća, i pošto se urod gljiva kreće od 15 do 30 % od težine vreče sa supstratom, dati su izračuni za različite prinose gljiva, kako bi se uočila važnost pažnje kod uzgoja, jer što se postigne bolji prinos, time je i daleko veća zarada, jer troškovi su uvijek isti.
Transparentno su prikazani i od čega se sastoje troškovi za izradu svake pojedine vreče, jer to je neophodan trošak za pripremu hranjivog supstrata, te taj trošak podmiruje sam uzgajatelj gljiva.
Tijekom jedne godine moguće je čak od 6 do 12 puta ponoviti cikluse proizvodnje ( ciklus traje oko 2 mjeseca, ev. paralelni uzgoj ), te to znači da će se prikazani troškovi na narednoj stranici toliko puta ponoviti godišnje, ali isto tako i mogućnost zarade. Jasno je vidljiva mogučost zarade, sa malim ulaganjima, koja se u svakom ciklusu odmah vraćaju, te mogučost iskorištavanja prostora koji Vam je do sada bio neiskorišten.

četvrtak, 09.11.2006.

NAČIN UZGOJA GLJIVA BUKOVAČA

Gljive su cijenjenene zbog svoje hranjive vrijednosti. Proteini gljiva imaju sastav sličan proteinima životinjskog porijekla i zato su biološki vredniji od biljnih proteina. Gljive sadrže mali postotak masti zbog čega su cijenjene kao dijetalna hrana.Osim toga, sadrže velike količine minerala i vitamina. Neke se gljive uzgajaju i zbog ljekovitosti. Tako npr. shii-take i zimske panjevčice imaju antikancerogena svojstva.Gljive se uzgajaju na sirovinama koje su slabo iskoristive u druge svrhe. Mogu se proizvoditi tijekom cijele godine na relativno malom prostoru u kratkom ciklusu proizvodnje. Za pripremanje uzgojne hranjive podloge najčešće se upotrebljava slama žitarica, npr. pšenice i raži, koja bi se inače spalila ili zaorala. Nakon uzgoja bukovače, prorašteni supstrat se u nekim zemljama koristi kao stočna hrana. Osim slame žitarica za uzgoj gljiva može se koristiti i pljeva, kukuruzovina, lišće, piljevina, stari papir i drveni otpaci.


Ciklus uzgoja bukovače je kraći od ciklusa uzgoja šampinjona. Do pojave prvih plodišta ne prođe ni pun mjesec dana, a očekivani prinos iznosi otprilike 50% od težine upotrijebljene suhe mase.U prirodi bukovača (Pleurotus ostreatus) raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drva koji ostaju iza sječe. Prvi pokušaji uzgoja bili su na drvu. Ova se metoda uzgoja i danas uspješno koristi. U posljednje vrijeme, bukovača se uzgaja na poljoprivrednim nusproizvodima, npr. slami različitih žitarica pomiješanoj s različitim omjerima kukuruzovine, sijena, pljeve, piljevine i sl. Na takvim podlogama ciklus uzgoja traje dva do najviše tri mjeseca.

Bukovača se može uzgajati u zatvorenim, djelomično zatvorenim i otvorenim ali natkrivenim prostorima. Mjesto uzgoja mora biti zaštićeno od kiše, jakog vjetra i izravnih Sunčevih zraka. Mora biti osigurana stalna visoka vlažnost zraka, dobro prozračivanje i 12-satno osvjetljavanje. Slama koja se koristi za pripremu podloge mora biti zdrava, zlatno-žute boje i suhih vlati. Podlozi se može dodati sijeno (10-30%), kukuruzni oklasci (25-75%), kukuruzovina (25-50%) ili slama soje ili graška (10-30%). Dodatak sijena u hranjivu podlogu povećava prinos za oko 20% i smanjuje napad zelenih plijesni na supstrat. Sve sirovine koje se koriste kao hranjiva podloga moraju biti dobro usitnjene.

Uzgojem bukovača na slami dobit će se zdrava hrana i iskoristiti slama koja bi se inače spalila ili zaorala

MATERIJAL I METODE

Micelij bukovače nasađivat će se na usitnjenu slamu ječma ili pšenice. Prije nasađivanja micelija supstrat će se sterilizirati vrenjem na temperaturi 100 st. C oko pola sata kako bi se uništili mikroorganizmi i potom dobro ohladiti jer temperatura od 33 st. C ubija micelij bukovača.

Steriliziranom supstratu (100 kg) se dodaje micelij (5 litara). u slojevima. Smjesa se stavlja u plastične vreće veličine 45 x 90 cm i to tako da se slaže sloj supstrata, sloj micelija i tako do vrha vreće. Na vrećama se radi prozračivanja izbuše rupe promjera 15-20 mm na razmaku od dvadesetak centimetara. Vreće se stavljaju u zamračenu prostoriju na temperaturu 22 st. C. Nakon otprilike tri tjedna vreće su gotovo sasvim proraštene i premještaju se u prostoriju za uzgoj. U tim prostorijama mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost 90-95%.

Prilikom berbe stručak se reže blizu same površine na kojoj je izrastao. Nakon 10-15 dana pojavit će se nove bukovače. Moguće su tri berbe, a nakon toga je supstrat iscrpljen.

Tri vrste supstrata : -Samo slama od jačmena

-80% slama i 20% sjeno

-80% slama i 20% piljevina

Prva berba očekuje se nakon mjesec dana. Obzirom da su moguće tri berbe, u tri mjeseca se očekuje prinos koji će iznositi oko 20% težine supstrata

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Click here to get Music Codes, Music Lyrics and Music Downloads for free!